HUTBA: BRAK U SJENI MATERIJALISTIČKOG SVJETONAZORA

| 12/07/2013

visoko-5517

Svjedoci smo sve veće krize braka i porodice u našem društvu koje je pod žestokim udarom zapadnjačke kulture koju karakterišu ateizam, istospolni brakovi, nemoralan život, promocija alkohola, prostitucije i svih onih društvenih oblika ponašanja koji svojim postojanjem uništavaju moral kod ljudi i podstiču ih da se predaju slijeđenju svojih strasti.

Čovjek je biće sačinjeno od dva dijela: duše i tijela. I duša i tijelo imaju svoje potrebe i želje za zadovoljenjem određenih prohtjeva. Ispravna ravnoteža između potreba duše i tijela je pretpostavka ispravnog načina života. Kada čovjek počne preferirati zadovoljenje potreba jednog dijela svog bića u odnosu na drugi, onda gubi orijentire u tome šta je umjereno, ispravno i korisno za njegovo bivstovanje u cjelini.

Allah Uzvišeni najbolje zna šta je dobro po čovjeka pa mu je naredio da ulazi u brak i osnuje porodicu, te mu je na taj način pokazao put kojim će ostvariti svoje želje i potrebe. Ova obaveza je čovjeku postavljena bez obzira na neke druge neprilike u kojima se čovjek može naći, a u potrebi je da uđe u brak.

Allah dž.š. kaže: ”Udajite neudate i ženite neoženjene, i čestite robove i robinje svoje; ako su siromašni, Allah će im iz obilja Svoga dati. Allah je neizmjerno dobar i sve zna.” (Sura En-Nur, 32)

Ovim naređenjem je ljudima postavljena obaveza brige za svakog pojedinca u smislu bračnog života. Ova obaveza se odnosi na pojedince, roditelje, porodice i društvo u cjelini. To znači da svaki punoljetni muškarac i punoljetna žena trebaju razmišljati o braku i požuriti sa njegovom realizacijom jer je to dobro po njih.

Muhammed a.s. kaže: “Ko god je stupio u brak, upotpunio je pola svoje vjere, pa neka se boji Allaha za drugu polovicu!” (Bejheki)

Ovim je naš najbolji uzor, Muhammed a.s., izrazio značaj braka kao polovine vjerovanja. Ovakva kvalifikacija u islamu nije data ni za jedan dio vjerovanja osim za ovaj. Svakom muslimanu i muslimanki ovaj hadis treba biti dovoljan dokaz o značaju i potrebi braka. Međutim, sve je ovo nama manje više poznato, dok s druge strane imamo sve više onih koji se ne žene odnosno ne udaju iz ovih ili onih razloga. Pored toga, sve je manje sklapanja brakova a sve više razvoda brakova. Svaki musliman i muslimanka se trebaju zapitati zašto je to tako i pokušati dati doprinos u rješavanju tog problema koji hara islamskim društvima i ima tendenciju daljeg razvoja.

Kao najčešći razlog za neulaženje u bračne vode omladina ističe tešku ekonomsku situaciju pod izgovorom da bi se ulaskom u brak živilo još teže. Poručujem svakom vjerniku i vjernici koji tako razmišlja da se kloni toga jer je to šejtanska vesvesa koju nabacuje čovjeku kako bi ga odvratio od činjenja dobra koje će mu koristiti na oba svijeta.

Allah nas je upozorio na to u slijedećem ajetu: „Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve.” (Sura El-Beqare, 268)

Pozivam te brate i sestro da razmisliš o ovoj poruci Uzvišenog, te da otkloniš od sebe šejtanski uticaj na način da doviš Allahu da te sačuva šejtanskih spletkarenja. Kada se očistiš od toga, počni razmišljati o braku kao životnom projektu kojeg ćeš ispuniti čim prije. Nemoj zaboraviti da si bio u utrobi majke, nesvjestan svog postojanja, pa te Allah tamo hranio i pojio i učinio te zdravim bićem i davao ti opskrbu bez tvog učešća. Poslije je učinio da se rodiš zdrav i opet te opskrbljivao bez bilo kakvog tvog udjela u tome. Kako onda danas kada imaš dvije, tri ili više decenija iza sebe misliš da nećeš imati šta da jedeš ako se oženiš, da nećeš imati odakle da sebi kupiš odjeću, obuću i ono što ti je prijeko potrebno? Allah hrani i vjernika i nevjernika, i ateistu i mnogobošca, pa kako sumnjaš u Njega da neće tebe hraniti, tebe koji Mu padaš na sedždu i veličaš Ga jutrom, danju i večeri?! Zar sumnjaš u Allaha, a On je kadar sve?

Vjeruješ u Allaha a ne vjeruješ Allahu? Zar tako razmišljanje ne zadire u ispravnost tvog imana? Kada sa sobom riješiš ova razmišljanja i učvrstiš svoj stav onda osobi za koju smatraš da može biti tvoj životni saputnik ponudi brak u ime Allaha i radi Njegovog zadovoljstva. Neka ti to bude primarna namjera. Sekundarne namjere neka se odnose na to da putem braka želiš sačuvati svoj moral i da želiš na dozvoljen način ostvariti svoje potrebe za čije zadovoljenje je potreban brak.

Zar misliš da ćeš time što nisi oženjen ostvariti sebe kao insana u punom smislu onakvim kakvim te je Allah stvorio? Ne zaboravi da je Allah zabranio monaštvo u islamu te je dao brak kao ono što je za čovjeka prirodno.

Danas nas mediji filuju informacijama o ekonomskoj krizi i borbi za opstanak. To nas sprečava da ozbiljnije razmišljamo o braku ili proširenju porodice. Međutim, kriza morala i kriza svijesti je mnogo veća od ekonomske krize. Više je zabrinjavajuće stanje našeg društva u moralnom nego ekonomskom smislu, jer ekonomska kriza će proći prije ili kasnije (to se već desilo nekoliko puta u nedavnoj historiji), ali moralna traje već duže vremena i poprima sve teže oblike. Takva kultura kakvu nam nameću neprijatelji islama ima za posljedicu još veću krizu morala i ljudskog identiteta. Tako nam predstavljaju nemoral kao nešto što je normalno i treba biti prihvaćeno kao takvo.

Poručujem braći i sestrama koji još nisu u braku da se potrude da čim prije krenu stazama bračne i porodične sreće, jer će na takav način doživiti vlastito zadovoljstvo i potpuno ostvarenje samog sebe. Čovjek i žena su dva dijela jedne cjeline i samo zajedno mogu funkcionisati punim kapacitetima. Oženi se i počni funkcionisati sa 100% a ne kao što si do sad na 50% svog kapaciteta.

Allah obećava u citiranom ajetu iz sure En-Nur da će pomoći iz Svog obilja, a Njegovo je sve što je na nebesima i na zemlji, svakog onog vjernika i vjernicu koji uđu u brak a siromašni su. To je Allahovo obećanje i ono će se sigurno ispuniti, pa brate i sestro nemoj da sumnjaš u to i nemoj da te je strah siromaštva u braku.

I na kraju, samo u braku možemo osjetiti pravu ljubav prema voljenoj osobi, jer ta ljubav doživljava svoje ostvarenje i dobija na značenju u životu dvije osobe koje se vole, i postaje faktor bez kojeg se ne može normalno živjeti. Zato podstičimo omladinu na brak kako bismo imali što više sretnih i zadovoljnih ljudi, a što manje nesretnih i razočaranih.

Imam Hadži Ibrahimove džamije Vedad ef. Limo

Objavljeno u: Hronika, Osvrti

Komentari zatvoreni.