PREKO MOSTA I NAZAD

| 13/01/2019

MOŽDA NISTE ZNALI… da je Gradska biblioteka Visoko osnovana 1946. godine kao Narodna biblioteka Visoko i najstarija je kulturno-obrazovna institucija na području općine. Namijenjena je širokom krugu korisnika od djece predškolskog uzrasta do penzionera. Rad Biblioteke je organiziran u nekoliko odjeljenja:

Odjeljenje za djecu;

Odjeljenje za odrasle – biblioteka trenutno ima 1.132 člana, a s obzirom da članska karta važi za članove jednog domaćinstva, broj korisnika Biblioteke je mnogo veći.

Referalna zbirka sa čitaonicom – ovo je jedno od odjeljenja namijenjeno korisnicima svih uzrasta. Služi za čitanje knjiga koje se ne mogu iznositi izvan Biblioteke. To su skupe i rijetke knjige. Čitaoci na raspolaganju imaju i internet. Poseban dio fonda ovoga odjeljenja čini zbirka rariteta, koja je formirana od starih i rijetkih knjiga izdatih do 1945. godine, te manja zbirka knjiga sa potpisom autora. Ova građa je zbog starosti i značaja pod posebnom zaštitom. Najstarija knjiga u Biblioteci iz bosanskohercegovačke književnosti je knjiga Bez nade iz 1895. godine koju su napisali Osman – Aziz (Osman Hadžić i Ivan Milićević).

Odjeljenje za obradu građe;

Odjeljenje za serijske publikacije i neknjižnu građu – u ovo odjeljenje je smješten i dio neknjižne građe u obliku    fotografija, plakata, pozivnica, kataloga, razglednica i sl.

Ratni arhiv i Zavičajna zbirka – sastoji se 122 DVD-ja  na kojima su obuhvaćena ratna zbivanja      i ratni život u Visokom i 73 DVD-ja preuzeta od TV Visoko, sa informativnim emisijama koje su emitovane  u ratnom periodu od 1992-1994. godine. Poseban dio ovoga arhiva predstavlja zbirka od 97 originalnih ratnih fotografija. S obzirom da se svojom tematikom odnosi na Visoko i njegovu okolinu Ratni arhiv predstavlja dio Zavičajne zbirke u kojoj se čuva sva građa vezana za Visoko, od najstarijih vremena do danas.  Gradska Biblioteka Visoko po kvalitetu i obimu knjižnog fonda je najbolja biblioteka u Zeničko-dobojskom kantonu, a na nivou Bosne i Hercegovine je veoma visoko pozicionirana. Biblioteka ima 60.044 knjige i 9.706 serijskih publikacija i neknjižne građe. Biblioteka je danas smještena u Kulturnom centaru Altindag – Visoko u naselju Prijeko. To je  prvi put do sada da Biblioteka dobiva potpuno novi, moderan i atraktivan prostor, te adekvatnu opremu. Veliki napredak u radu Biblioteke ostvaruje se 2009. godine, kada se Biblioteka uključuje u jedinstveni bibliografsko-informacijski sistem COBISSBiH. U toku svog 70-godišnjeg rada Gradska biblioteka Visoko je pored svoje osnovne djelatnosti na prikupljanju, čuvanju, obradi i davanju na korištenje bibliotečke građe, permanentno radila i na promociji pisane riječi i razvijanju čitalačkih navika. U tu svrhu održan je veliki broj promocija knjiga, književnih večeri, druženja sa piscima, okruglih stolova, književnih karavana i izložbi knjiga.

Ali…  kakvo bi ovo bilo štivo da nema „ali“? Eto, insan se nakani pa preko rijeke s nadom da nadahne dušu ili nađe neophodan podatak za svoj naučno-istraživački rad, kad tamo podosta praznih prelijepih prostorija /uskoro RTV Visoko/ pretrpane tišinom, zjape za nekim stalnim kulturno-zabavnim i odgojno-obrazovnim sadržajima/subjektima. S polupraznog parkirališta posjetilac primjećuje šarolik krajolik na kom odavno niko nije zaboravio, makar, i ironičan pogled. Fali Kulturnom centru sadržaja/usluga koji će tokom cijele godine prevoditi insana preko rijeke i vraćati ga nadahnutijeg, potpunijeg.

Seid Zimić

Objavljeno u: Hronika

Komentari zatvoreni.